Francuski dramatičar jedan je od najistaknutijih predstavnika generacije autora koja se afirmirala između dva rata, a uspjeh je potvrdio i u SAD

Autor koncepta ‘kazališta okrutnosti’ bio je jednako očaran balijskim kazalištem kao i nadrealizmom te skandalima, a svoj je doprinos, osim u teatru i psihijatrijskim ustanovama, ostavio i u kultnom klasiku nijemog filma.

Otac hrvatske dokumentarne radio-drame i jedan od najpriznatijih i najnagrađivanijih domaćih autora u svijetu, bio je i književnik i redatelj.

Ako ste mislili da je on ‘samo’ glumac i redatelj, grdno ste se prevarili… Relja Bašić je svojedobno bio član prvoligaške košarkaške ekipe Kvarner, svirao je kontrabas na ljetnim terasama, plovio na tankeru, studirao ekonomiju i radio kao conferencier na jazz koncertima.

‘Teatar je drek’, rekao mu je djed, poznatiji i kao vjerojatno najspominjanije ime domaćeg teatra – Branko Gavella, no mladi ga Batušić očito nije shvatio ozbiljno…

“Ona je zapravo ponovno izmislila ples. Jedan je od najvećih inovatora u zadnjih 50 godina. Plesno kazalište i nije postojalo prije nje”, tvrdi Forsythe.

Istaknuti književnik koji je na kraju zaključio da su riječi beskorisne, alfa je i omega teatra apsurda.

Tugomir Cetinski, Xeres de la Maraja, Stanko Dušić, Malvolio, Hipolit i Ezop s Griča… redatelj, dramaturg, profesor i poželjni ženik – upoznajte sva lica poznatog autora moderne.

Koreograf i izvođač kojem je jedna od stalnih preokupacija virtuoznost, a da pritom ne pokušava nikoga zadiviti, poznat je kao Jérôme Bel.

Neven Belamarić, bio je jedan od najvrsnijih hrvatskih bas-baritona, a proslavio se na brojnim domaćim i svjetskim opernim scenama.

Austrijski dramatičar cijelog je života svojim tekstovima podizao prašinu, a svoju je domovinu prezirao toliko da je oporučno zauvijek zabranio uprizorenja svojih drama i tiskanje djela u Austriji…

Kako je jedan opsesivni obožavatelj mjuzikla s 22 godine odlučio postati plesač, da bi ustanovio kako mu ipak bolje ‘leži’ koreografiranje, te potom stvorio muško ‘Labuđe jezero’, balet ‘Edward Škaroruki’, ‘Carmen’ koja uvijek zvoni dvaput, napušenu ‘La Sylphide’ i puno drugih čudesa…

Bertolt Brecht njemački je dramatičar, redatelj i teoretičar teatra, a modernu je kazališnu povijest ponajviše zadužio svojim konceptom tzv. epskog kazališta.

Po sudu brojnih suvremenika, najveći kazališni redatelj našeg doba, čovjek je kojemu su za predstavu potrebni tek glumac i – prazan prostor.

Iako je tvrdio da mu je medicina žena, a književnost ljubavnica, i unatoč tome što je svoj profesionalni život češće posvećivao upravo liječenju, u medicini je ostao poznat više kao – bolesnik, a svjetsku slavu donijelo mu je kazalište.

Najveća cirkuska atrakcija svih vremena postoji već četvrt stoljeća, proizvela je gotovo trideset predstava i nastupila pred više od 100 milijuna gledatelja!

Iz Španjolske preko Švedske, pa opet natrag, učenik Jiŕi Kyliána, ostvario je zavidnu karijeru, a u Hrvatskoj je gostovao ranim radovima.

Tri tisućljeća kazališne povijesti ne bi bila ista bez ovog dramatičara koji se, uz Sofokla i Eshila, smatra najvećim grčkim piscem tragedija.

Već 25 godina europskim i svjetskim pozornicama, kulturnim institucijama uopće, te povremeno i gradskim ulicama, pubovima, klubovima i sličnim prostorima, zabavu i teror siju pripadnici jednog od najpoznatijih britanskih izvedbenih kolektiva.

Od uličnih performansa do režija u nacionalnim kazalištima, od barokne glazbe do turbo folka, od dječjih predstava do izvedbi upitnog moralnog koda… Da nastavimo?

Čuvena američka kazališna trupa za mjesto početka svog kraja odabrala je baš Zagreb u kojem izvode svoju posljednju predstavu ikad.

Od najdublje intime do sirove politike – sve je to u svojim predstavama dotakla izraelska koreografkinja i plesačica, jedna od najzanimljivijih gošći ovogodišnjeg Tjedna suvremenog plesa.

Veliki dramatičar i autor više od 250 dramskih tekstova, uprkos otporu suvremenika, bio je i veliki kazališni reformator.

Pionir latinoameričke umjetnosti (radikalnog) performansa koji na tome nije stao, nego je isprobao velik broj disciplina suvremene umjetničke prakse te osnovao La Pocha Nostra – po mnogim kritičarima najutjecajniji latinoamerički izvedbeni kolektiv u posljednjih deset godina. Dolazi na Queer, upoznajte ga!

Čovjek kojeg ste mogli sresti dok usisavačem čisti Ilicu, ruča između dvije tramvajske pruge na Trgu bana Jelačića ili u kino Tuškanac ulazi s gomilom vrećica i sjeda u prve redove prije prikazivanja nekog filmskog klasika. A pamtit ćemo ga po rečenicama: ‘Sve je to movie’ i ‘Čim ujutro otvorim oči, vidim film’.